Od početka svoje kampanje, Donald Trump ne prestaje da ponavlja svoju omiljenu reč – carine. Prema njegovim tvrdnjama, uvođenje taksi na strane proizvode koji ulaze u zemlju trebalo bi da podstakne domaću proizvodnju i ojača američku ekonomiju.

Međutim, pre nego što je Trump uveo 25% carina na robu iz Kanade i Meksika, većina proizvoda se slobodno kretala preko severne i južne granice zahvaljujući njegovom U.S.-Mexico-Canada trgovinskom sporazumu. Njegova politika po ovom pitanju često se menjala – jedan dan podržava carine, a sledeći ih dovodi u pitanje.

Kako će Trump-ove carine uticati na prosečnog građanina?

Na prvi pogled, povećanje cena uvoznih proizvoda trebalo bi da podstakne potrošače da kupuju domaće proizvode i time jačaju američku ekonomiju. Međutim, realnost je daleko složenija.

Veliki broj američkih kompanija zavisi od uvoza, jer određene sirovine i proizvodi jednostavno nisu dostupni na domaćem tržištu. Globalizacija, lakši transport i niži troškovi rada u inostranstvu doveli su do toga da mnoge firme nabavljaju robu iz Kanade, Meksika ili Kine.

Kada se uvedu carine, američke kompanije su prinuđene da plaćaju više za uvoz robe iz inostranstva. Te dodatne troškove prebacuju na potrošače, što znači da ćete vi na kraju plaćati skuplje proizvode – ne Trump, ne američke kompanije, već obični građani.

Kako će druge zemlje reagovati?

Još jedan problem sa Trumpovim carinama je odgovor drugih zemalja. Kina i druge velike ekonomije ne stoje po strani – kada Sjedinjene Američke Države uvedu carine, i druge zemlje uzvraćaju istom merom, povećavajući takse na američke proizvode.

To znači da će američki proizvođači imati teži pristup stranim tržištima, što može smanjiti izvoz i naštetiti domaćim industrijama. Na primer, farmeri u SAD koji izvoze soju ili automobile mogu izgubiti profit jer su njihovi proizvodi sada skuplji na međunarodnom tržištu.

Da li carine povećavaju broj radnih mesta?

Iako Trump često tvrdi da će carine povećati zaposlenost u SAD, istraživanja pokazuju suprotno. Studija sprovedena od strane Massachusetts Institute of Technology, University of Zurich, Harvard i World Bank zaključila je da carine nisu imale pozitivan efekat na američko tržište rada, već su dovele do negativnih posledica po zaposlenost.

Ko na kraju plaća cenu carina?

Ako bi Sjedinjene Američke Države bile potpuno samodovoljne i proizvodile sve što im je potrebno, carine ne bi predstavljale problem. Ali to nije slučaj – američka ekonomija zavisi od uvoza i izvoza.

Kao i kod mnogih populističkih mera, posledice ne osećaju bogati i moćni, već obični građani koji svakodnevno kupuju hranu, odeću i elektroniku. Umesto da zaštite američku ekonomiju, carine često samo povećavaju troškove života i otežavaju poslovanje mnogim kompanijama.

IZVOR: EN.AS.COM I FOTO: YOUTUBE PRINTSCREEN

Ko zaista plaća carine koje nameće Amerika?