Društvene mreže postale su neizostavan deo života odraslih – koriste se za održavanje kontakata, deljenje važnih trenutaka i poslovno umrežavanje. Međutim, za tinejdžere, one imaju daleko veću ulogu: određuju identitet, oblikuju prijateljstva i postaju glavni kanal komunikacije. Upravo ta intenzivna povezanost nosi i ozbiljne rizike.

Koliko tinejdžera koristi društvene mreže?

Istraživanja pokazuju da čak 95% mladih uzrasta od 13 do 17 godina koristi društvene mreže, dok skoro 40% dece od 8 do 12 godina ignoriše starosna ograničenja i aktivno koristi platforme. Najpopularnije su TikTok, Instagram, Snapchat i Facebook, gde mladi traže podršku, dele iskustva i zabavljaju se.

Dr. Jason Nagata sa UCSF Benioff Children’s Hospital ističe da su tinejdžeri često toliko uronjeni u digitalni svet da čak 25% njih priznaje da razmišlja o mrežama i kada nije onlajn, a mnogi ih koriste kao beg od problema.

Zašto društvene mreže mogu biti štetne?

Naučne studije povezuju intenzivnu upotrebu društvenih mreža sa depresijom, anksioznošću, niskim samopouzdanjem, poremećajima ishrane i samopovređivanjem. Problem često nastaje zbog poređenja sa nerealnim, filtriranim sadržajem, kao i zbog smanjenog vremena za fizičke aktivnosti i druženje uživo.

Psihološkinja Joanne Broder upozorava da mreže remete i san – skoro 45% tinejdžera prijavljuje lošiji kvalitet sna, što vodi ka gojenju, višem krvnom pritisku i slabijoj koncentraciji. Još jedan rizik je izloženost štetnom sadržaju, poput ekstremističke propagande ili opasnih izazova.

Zbog ozbiljnosti problema, američki Surgeon General je 2024. godine predložio da društvene mreže dobiju upozorenja nalik onima sa paklica cigareta.

Kako roditelji mogu da pomognu?

Stručnjaci naglašavaju da roditelji imaju ključnu ulogu. Kada i sami previše koriste ekrane, deca ih oponašaju. Zato se preporučuje kreiranje porodičnog plana korišćenja mreža, razgovor sa decom o njihovim navikama, ali i postavljanje granica – poput zabrane telefona u spavaćoj sobi ili za vreme obroka.

Sve više istraživanja sugeriše i da bi trebalo odložiti pristup društvenim mrežama do 16. godine, kada su tinejdžeri spremniji da se nose sa pritiscima.

Na kraju, kako naglašava dr. Nagata: „Društvene mreže nisu same po sebi loše ili dobre – važno je pronaći balans.“

IZVOR: USATODAY I FOTO: PIXABAY

Kriza tinejdžera i društvenih mreža: Koliko su mladi zaista ugroženi?