Da li Ustav Sjedinjenih Država štiti prosjačenje kao slobodu govora ili države imaju pravo da ga zabrane? To je ključno pitanje o kojem bi uskoro mogao da odlučuje Vrhovni sud SAD, nakon što je Alabama zatražila da se ukinu dosadašnje ustavne zaštite za javno prosjačenje.

Slučaj dolazi dve godine nakon kontroverzne presude iz 2024. godine, kada je sud dozvolio gradovima da kažnjavaju beskućnike zbog spavanja na javnim površinama. Sada Alabama ide korak dalje, tvrdeći da prosjačenje ne spada pod zaštitu Prvog amandmana, jer je, kako navodi, bilo široko kriminalizovano još u ranim danima američke istorije.

U središtu spora nalazi se Jonathan Singleton, beskućnik iz Montgomery-ja, koji je više puta kažnjavan jer je tražio pomoć držeći natpis: „HOMELESS. Today it is me, tomorrow it could be you“. Prema zakonima Alabame, prosjačenje može biti kažnjeno novčanom kaznom do $500 i zatvorom do tri meseca, dok je traženje novca od vozača sankcionisano dodatnim kaznama i pritvorom.

Niži sudovi su već blokirali primenu ovih zakona. Apelacioni sud 11. okruga presudio je 2025. da je prosjačenje oblik govora zaštićen Prvim amandmanom, oslanjajući se na ranije presedane. Međutim, državni tužilac Steve Marshall tvrdi da gradovi ne mogu da se nose sa rastućom krizom beskućništva bez „punog obima policijskih ovlašćenja“, uz podršku još 19 republikanskih tužilaca.

Suprotna strana, koju čine organizacije poput Southern Poverty Law Center i National Homelessness Law Center, upozorava da kriminalizacija traženja pomoći ne rešava problem, već ga produbljuje. Oni ističu da sudska praksa decenijama prepoznaje traženje dobrotvorne pomoći kao zaštićen govor.

Vrhovni sud će 20. februara odlučivati da li će uopšte razmatrati ovaj slučaj, koji bi mogao imati dalekosežne posledice po prava beskućnika širom SAD.

IZVOR: USA TODAY, FOTO: PIXABAY

Da li Ustav SAD štiti prosjačenje kao slobodu govora ili države imaju pravo da ga zabrane?