{"id":21557,"date":"2025-11-17T03:44:00","date_gmt":"2025-11-17T03:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/jovan-cvijic-vizionar-geograf-i-istrazivac\/"},"modified":"2025-11-17T03:44:00","modified_gmt":"2025-11-17T03:44:00","slug":"jovan-cvijic-vizionar-geograf-i-istrazivac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/vesti\/jovan-cvijic-vizionar-geograf-i-istrazivac\/","title":{"rendered":"Jovan Cviji\u0107: Otac srpske geografije i jedan od najve\u0107ih intelektualaca Srbije"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Cviji\u0107 je bio osniva\u010d Srpskog geografskog dru\u0161tva, po\u010dasni \u010dlan Matice srpske, predsednik Srpske kraljevske akademije i umetnosti, profesor, rektor Beogradskog univerziteta, po\u010dasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, jedan od prvih predava\u010da Velike \u0161kole u Beogradu, a do danas je ostao jedan od najve\u0107ih intelektualaca kojeg je Srbija iznedrila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Detinjstvo je Cviji\u0107 proveo u rodnoj Loznici, da bi se tokom gimnazijskih dana preselio u Beograd, gde je zavr\u0161io Prvu beogradsku gimnaziju, sede\u0107i u \u0111a\u010dkim klupama sa drugim velikanima srpske nauke i umetnosti onog vremena, me\u0111u kojima su Mihajlo Petrovi\u0107 Alas i Ja\u0161a Prodanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Istorija nauke: Jovan Cviji\u0107\" width=\"500\" height=\"375\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/0n2edAVOXKY?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dani provedeni u gimnaziji bitno su uticali na celokupan Cviji\u0107ev kasniji rad, te je on tokom \u017eivota \u010desto isticao koliko ceni obrazovanje koje gimnazija pru\u017ea svojim u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eGimnazija formira inteligenciju i karakter, mo\u017eda vi\u0161e, sna\u017enije, i u nekim pravcima dublje, nego univerzitet; ona je od velikog uticaja na duh i moralnu vrednost budu\u0107ih intelektualnih nara\u0161taja. Pored univerziteta, od nje najvi\u0161e zavisi kakva \u0107e se moralna i duhovna atmosfera razviti u dr\u017eavi, kakav \u0107e tim dobiti njena civilizacija, i naposletku da li \u0107e se usporavati ili ometati razvijanje velikih li\u010dnosti, u kojima se do najve\u0107eg stepena izra\u017eavaju osobine jednog naroda\u201c, istakao je Jovan Cviji\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Studije geografije i prvi koraci u nau\u010dnom svetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Prvoj gimnaziji je nau\u010dio i da govori tri strana jezika \u2013 engleski, nema\u010dki i francuski. Ova znanja su mu veoma koristila tokom studija, prvenstveno jer u to vreme nije postojala nau\u010dna literatura prevedena na srpski jezik, ali i kasnije, kada je oti\u0161ao u inostranstvo i pratio predavanja na nema\u010dkom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po zavr\u0161etku gimnazije \u017eeleo je da studira medicinu u inostranstvu, ali nije imao dovoljno novca za to, te je, na nagovor jednog od svojih profesora iz \u0160aba\u010dke gimnazije, 1884. godine upisao studije geografije na Velikoj \u0161koli u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studije na Velikoj \u0161koli zavr\u0161io je u roku i narednih godinu dana je radio kao profesor geografije u Drugoj mu\u0161koj gimnaziji, da bi 1889. godine oti\u0161ao u Be\u010d&nbsp; kako bi nastavio \u0161kolovanje na Be\u010dkom univerzitetu. Tamo je imao priliku da slu\u0161a predavanja najve\u0107ih nau\u010dnika i geografa u Evropi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na Univerzitetu u Be\u010du doktorirao je 1893. godine, a njegova doktorska disertacija pod nazivom \u201eKarst\u201c, \u0161to zna\u010di kr\u0161, u\u010dinila ga je poznatim ne samo u evropskim, ve\u0107 u svetskim nau\u010dnim krugovima. Zahvaljuju\u0107i ovom radu, Cviji\u0107 se u svetu smatra utemeljiva\u010dem karstologije.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0408\u043e\u0432\u0430\u043d \u0426\u0432\u0438\u0458\u0438\u045b, \u0432\u0435\u043b\u0438\u043a\u043e \u0438\u043c\u0435 \u043d\u0430\u0448\u0435 \u0438 \u0441\u0432\u0435\u0442\u0441\u043a\u0435 \u043d\u0430\u0443\u043a\u0435\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/UJuhYLOmwZc?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Uloga u reformi \u0161kolstva u Srbiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon odbrane doktorske disertacije nije se zadr\u017eavao u Be\u010du, ve\u0107 ga je put vratio u Beograd gde je imenovan za redovnog profesora Filozofskog fakulteta Velike \u0161kole. U po\u010detku je predavao fizi\u010dku geografiju i etnografiju, a kasnije samo geografiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Velika \u0161kola je u me\u0111uvremenu ukinuta i 1905. godine osnovan je Beogradski univerzitet, a &nbsp;Jovan Cviji\u0107 je bio jedan od prvih osam redovnih profesora u ovoj instituciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz njega su predavali i Sima Lozani\u0107, Andra Stevanovi\u0107, Mihailo Petrovi\u0107 Alas, Mili\u0107 Radovanovi\u0107, Jovan Simi\u0107, Ljubomir Jovanovi\u0107 i Dragoljub Pavlovi\u0107, sa kojima je kasnije birao i druge kolege u zvanje redovnog profesora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cviji\u0107 je pomogao osnivanje katedre za etnologiju, a uticao je na osnivanje \u010dak pet fakulteta \u2013 Medicinskog, Bogoslovskog i Poljoprivrednog u Beogradu, Pravnog u Subotici i Filozofskog u Skoplju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jedan od najve\u0107ih srpskih nau\u010dnika ikada<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e od tri decenije putovao je kroz na\u0161e krajeve i vr\u0161io istra\u017eivanja, \u0161to je rezultiralo brojnim radovima i utemeljenjem \u201eantropogeografske \u0161kole\u201c. Izu\u010davao je migracije, tipove ku\u0107a u seoskim i gradskim naseljima, materijalnu kulturu stanovi\u0161tva u razli\u010ditim delovima zemlje, narodne no\u0161nje i poku\u0107stvo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Putovao je uglavnom po planinama isto\u010dne Srbije i neumorno istra\u017eivao, o \u010demu je napisao i veliki broj nau\u010dnih radova. Radio je danono\u0107no, uvek posve\u0107en temi kojoj u tom trenutku prou\u010dava, a \u010desto je isticao da je \u201e\u017eivot za to da se korisno utro\u0161i\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osnovao je Geografski zavod Filozofskog fakulteta 1893. godine, kao prvu takvu ustanovu na Balkanu. Bio je njegov upravnik od osnivanja do 1927. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom tog vremena, zajedno sa grupom geografa i prirodnjaka je osnovao i Srpsko geografsko dru\u0161tvo 1910. godine u Beogradu, gde je bio predsednik od osnivanja dru\u0161tva do kraja svog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010casopis \u201eGlasnik Srpskog geografskog dru\u0161tva\u201c pokrenuo je 1912. godine. Do kraja Drugog svetskog rata to je bila jedina stalna nau\u010dno-geografska publikacija u Srbiji, a postoji i danas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rektor Beogradskog univerziteta prvi put bio je \u0161kolske 1906\/1907. godine, a na toj poziciji se na\u0161ao i 1919\/1920. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iste godine kada je po drugi put postao rektor, u\u010destvovao je i na mirovnoj konferenciji u Versaju, gde su njegova istra\u017eivanja bitno doprinela odre\u0111ivanju granica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopisni \u010dlan Srpske kraljevske akademije postao je 1896. godine, redovni \u010dlan tri godine nakon toga, da bi 12. aprila 1921. godine ukazom bio postavljen i za predsednika Srpske kraljevske akademije. I na ovom polo\u017eaju nalazio se do svoje smrti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Umro je u Beogradu 16. januara 1927. godine, nakon te\u0161kih bolesti i nekog vremena provedenog u bolni\u010dkoj postelji, u 62. godini \u017eivota. Sahranjen je na Novom groblju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svoje imanje zave\u0161tao je i ostavio Srpskom geografskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Jovan Cviji\u0107 - Poruke Jovana Cviji\u0107a \/ Kod dva bela goluba\" width=\"500\" height=\"375\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/vhqWmyUCxNo?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nasle\u0111e srpskog \u201eoca geografije\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Cviji\u0107 je i nakon smrti nastavio da \u017eivi kroz nasle\u0111e koje je ostavio budu\u0107im nara\u0161tajima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Porodi\u010dna ku\u0107a u kojoj je \u017eiveo sa suprugom Ljubicom pretvorena je u memorijalni muzej, koji je od 1963. godine spomenik kulture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po ovom velikom nau\u010dniku se zove i najvi\u0161i vrh planine Rudnik, Cviji\u0107ev vrh, koji \u201edere oblake\u201c na visini od 1132 metra.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od 17. septembra 2004. godine svako od nas ima prilike da vidi lik Jovana Cviji\u0107a na nov\u010danici od 500 dinara, a po njemu su nazvane i brojne \u0161kole i ulice u \u010ditavoj Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za tih trideset godina intenzivnog nau\u010dnog rada, objavio je nekoliko stotina nau\u010dnih radova, za koje je odlikovan engleskim, ameri\u010dkim i francuskim medaljama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svojim istra\u017eivanjima, Jovan Cviji\u0107 postavio je temelje geografije kao nau\u010dne discipline u Srbiji i svetu, ali u\u010dinio je i mnogo vi\u0161e od toga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nije Cviji\u0107 bio samo geograf, ve\u0107 jedan od najve\u0107ih nau\u010dnika i intelektualaca svih vremena u Srbiji, koji je inspiracija mnogim generacijama i danas, toliko godina nakon svog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:10px\">SOURCE: <a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/zivot\/srpski-otac-geografije-na-danasnji-dan-pre-157-godina-rodjen-jovan-cvijic\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">DANAS<\/a> PHOTO: YOUTUBE SCREENSHOT<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jovan Cviji\u0107 je bio osniva\u010d Srpskog geografskog dru\u0161tva, po\u010dasni \u010dlan Matice srpske, predsednik Srpske kraljevske akademije i umetnosti, profesor, rektor Beogradskog univerziteta, po\u010dasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, jedan od prvih predava\u010da Velike \u0161kole u Beogradu, a do danas je ostao jedan od najve\u0107ih intelektualaca kojeg je Srbija iznedrila. Detinjstvo je Cviji\u0107 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":15038,"comment_status":"","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1130],"tags":[18098,18099,18100,18101,18102,18103,18104,18105,18106,18107,18108,18109,18110,18111,18112,18113,18114,631,18115,18116,18117,18118,18119],"class_list":["post-21557","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tradicija","tag-500-dinara-cvijic","tag-antropogeografska-skola","tag-becki-univerzitet","tag-beogradski-univerzitet","tag-cvijicev-vrh","tag-etnologija-srbija","tag-geografija-srbije","tag-geografski-zavod","tag-istorija-skolstva-srbije","tag-istorija-srpske-nauke","tag-jovan-cvijic","tag-karstologija","tag-kraljevina-shs","tag-loznica","tag-mihajlo-petrovic-alas","tag-muzej-jovan-cvijic","tag-prva-beogradska-gimnazija","tag-srbija","tag-srpska-kraljevska-akademija","tag-srpski-geograf","tag-srpski-naucnici","tag-srpsko-geografsko-drustvo","tag-velika-skola"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21557","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21557"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21557\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21557"}],"curies":[{"name":"WP","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}