{"id":20558,"date":"2026-01-26T03:04:00","date_gmt":"2026-01-26T03:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/sveti-sava-prvi-srpski-arhiepiskop\/"},"modified":"2026-01-26T03:04:00","modified_gmt":"2026-01-26T03:04:00","slug":"sveti-sava-prvi-srpski-arhiepiskop","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/vesti\/sveti-sava-prvi-srpski-arhiepiskop\/","title":{"rendered":"Ko je bio Sveti Sava?"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sveti Sava je bio srpski princ, monah, knji\u017eevnik i prvi arhiepiskop nezavisne Srpske pravoslavne crkve.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ro\u0111en je 1175. godine kao&nbsp;<strong>Rastko Nemanji\u0107<\/strong>, najmla\u0111i sin velikog \u017eupana Stefana Nemanje i Ane Nemanji\u0107, k\u0107erke carigradskog imperatora Romana. Jo\u0161 kao dete je obo\u017eavao i redovno prisustvovao crkvenim slu\u017ebama, a ikone su ga posebno zanimale. Kada mu je bilo 17 godina, upoznao je jednog monaha i s njim se ubrzo uputio ka&nbsp;<strong>manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj gori<\/strong>, napustiv\u0161i o\u010devu ku\u0107u. U tom manastiru se zamona\u0161io 1192. godine kada je i dobio ime&nbsp;<strong>Sava<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1196. veliki \u017eupan Stefan Nemanja napu\u0161ta svoje kraljevstvo \u2013 Ra\u0161ku, i pridru\u017euje se sinu u&nbsp;<strong>manastiru Studenica<\/strong>, gde postaje monah i dobija ime&nbsp;<strong>Simeon<\/strong>. Iste godine i Rastkova majka Ana je napustila svoj dotada\u0161nji \u017eivot i zamona\u0161ila se, postav\u0161i Anastasija. Dve godine kasnije, Sava i Simeon&nbsp;<strong>osnivaju manastir Hilandar<\/strong>&nbsp;na Svetoj gori. Simeon je preminuo 1199. godine, a samo nekoliko meseci kasnije progla\u0161en je svetiteljem.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0412\u043b\u0430\u0434\u0438\u043a\u0430 \u041d\u0438\u043a\u043e\u043b\u0430\u0458 - \u041a\u043e \u0458\u0435 \u0431\u0438\u043e \u0421\u0432\u0435\u0442\u0438 \u0421\u0430\u0432\u0430, 1934.\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/HqObM0Qp0n0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 13. veka Sava je postao \u0111akon i sve\u0161tenik Hilandara, a zatim i arhimandrit u Solunu. Kada se 1207. godine vratio u Srbiju, sa sobom je poneo i mo\u0161ti svog oca, svetog Simeona i tako se izmirio s ranije zava\u0111enom bra\u0107om Stefanom i Vukanom. U narednom periodu, tokom prvih decenija 13. veka, srpska dr\u017eava je do\u017eivela procvat pod vladavinom Nemanji\u0107a. Naime, 1217. godine Savin najstariji brat, Stefan bio je krunisan i tako postao&nbsp;<strong>Stefan Prvoven\u010dani<\/strong>, a 1219. godine ekumenski patrijarh je na dvoru Vizantijskog carstva, u Nikeji, Savu proglasio&nbsp;<strong>prvim srpskim arhiepiskopom<\/strong>. Zahvaljuju\u0107i Savi, Srpska pravoslavna crkva je postala autokefalna, tj. samostalna crkva koja ne zavisi od drugih crkava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sava je 1220. godine objavio prvi srpski&nbsp;<strong>Nomokanon<\/strong>, pravni zbornik koji obuhvata crkvene i gra\u0111anske zakone koji se odnose na crkveno-pravnu problematiku. Godinu dana kasnije, osnovao je zajedno sa Stefanom Prvoven\u010danim crkvenu skup\u0161tinu ili savet, koji je zastupao verovanja hri\u0161\u0107anske pravoslavne crkve.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u041f\u0435\u0432\u0430\u0447\u043a\u043e \u0434\u0440\u0443\u0448\u0442\u0432\u043e \u0425\u0440\u0430\u043c\u0430 \u0421\u0432\u0435\u0442\u043e\u0433 \u0421\u0430\u0432\u0435 - \u0425\u0438\u043c\u043d\u0430 \u0421\u0432\u0435\u0442\u043e\u043c \u0421\u0430\u0432\u0438\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/NTPZcBRDxZM?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prilog mo\u0107i arhiepiskopa Save govori i \u010dinjenica da je 1228. godine nekim \u010dudom uskrsnuo svog preminulog brata Stefana, \u010dije se mo\u0161ti danas nalaze u manastiru Studenica. Iste godine je Sava krunisao Radoslava, a 1234. godine i Vladislava \u2013 sinove svoga brata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U manastiru \u017di\u010di, koji je izgradio Stefan Prvoven\u010dani, Sava je 1234. godine svoju titulu arhiepiskopa predao svom u\u010deniku Arseniju, i tako ga proglasio drugim srpskim arhiepiskopom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon toga, Sava kre\u0107e na put, sa \u017eeljom da svoj \u017eivot zavr\u0161i lutaju\u0107i nekom nepoznatom zemljom. Proputovao je Palestinu, Siriju, Persiju, Vavilon, Egipat i Anatoliju i u svakom od ovih predela obi\u0161ao sveta mesta, razgovarao s velikim isposnicima i sakupljao mo\u0161ti svetaca. U Trnovu, prestonici Bugarskog kraljevstva, razboleo se i preminuo 27. januara 1236. godine.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0421\u0432\u0435\u0442\u0438 \u0421\u0430\u0432\u0430 - \u041a\u043e \u0443\u0434\u0430\u0440\u0430 \u0442\u0430\u043a\u043e \u043f\u043e\u0437\u043d\u043e\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/CDIlsFCjcH0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posle nekoliko neuspelih poku\u0161aja, kralju Vladislavu je napokon po\u0161lo za rukom da prebaci mo\u0161ti svetog Save u manastir Mile\u0161eva, negde oko 1237. godine. Krajem 16. veka Turci Osmanlije su spalili Savine mo\u0161ti na vra\u010darskom nasipu u Beogradu, gde se danas nalazi jedna od najve\u0107ih pravoslavnih crkava na svetu, Hram Svetog Save.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zave\u0161tanje svetog Save je i dan danas prisutno u tradiciji pravoslavne crkve slovenskih naroda. On je najve\u0107i srpski prosvetitelj. On je \u010dovek koji je osnovao manastir Hilandar i koji je svojom \u010dvrstom verom u Boga, verovao i u ljude, povezivao ih i osvetljavao im \u017eivotne puteve. Zna\u010dajan je i kao pisac prvog srpskog&nbsp;<strong>Nomokanona, \u017ditija Svetog Simeona, Studeni\u010dkog i Hilandarskog tipika<\/strong>. O njemu su napisane mnogobrojne pesme i narodne umotvorine, a dan njegove smrti,&nbsp;<strong>27. januar<\/strong>, obele\u017een je kao praznik svih \u0161kola i mnogih pravoslavnih vernika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Narodne umotvorine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sveti Sava u prosjacima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Preobu\u010de se Sveti Sava u prosja\u010dko odijelo pa po\u0111e po svijetu da oku\u0161a ljude. Tako do\u0111e jednom prosjaku, koji nije imao nig\u0111e ni\u0161ta, pod dragim Bogom, nego je bio sav u \u017eivoj rani, g\u0111e su se bili i crvi zakotili. Kad ga Sveti Sava zamoli da mu \u0161to udijeli, prosjak mu re\u010de: \u201eJa ti nemam ni\u0161ta dati do ovih crva\u201c, pa se ma\u0161i rukom, te izvadi iz rane punu \u0161aku crva i dade prosjaku Savi, jer je znao da ne valja prosjaka odbiti. Sveti Sava primi crve, koji se u njegovoj ruci pretvori\u0161e u \u017eute dukate. On ih vrati bolesnome prosjaku, pa se za nj pomoli Bogu i spase ga muke i nevolje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sveti Sava blagoslovio vino<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ono vrijeme, kad je Sveti Savo po zemlji hodao, uputi se deset nadni\u010dara da beru vinograd. Kad do\u0111u u vinograd re\u0107i\u0107e starje\u0161ina: \u201eE, dobri ljudi, jesmo li svi na okupu?\u201c Onda po\u010dne brojati jednog po jednog, a sebe ne ubroji; I drugi su brojali isto tako, pa opet uvijek devet pa devet. Ne znaju\u0107i \u0161ta \u0107e, po\u0111u putem da pitaju koga za izgubljenog druga. Po sre\u0107i sretu Svetog Savu. \u201eZa Boga, sve\u0161teni\u010de, jeda nam jednoga druga? Po\u0161lo nas je u borbu deset, a sad nas samo devet\u201c. Sveti Savo im re\u010de, da ih ima deset, ali oni ne mogu da vjeruju. On im onda re\u010de, da poskidaju kape i da ih prebroje. Kad nadni\u010dari to u\u010dine uvjeri\u0161e se, da ih je deset. Zahvali\u0161e onda svetitelju od srca, a on njima re\u010de: \u201eDa ste blagosloveni vi i va\u0161 rad! Od lozova roda srebro se pretvorilo! Vinska se \u010da\u0161a krstom ponosila! \u0110e se vino pilo krst se ne zaboravio!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:10px\">SOURCE: <a href=\"https:\/\/srednjeskole.edukacija.rs\/biografije-poznatih-licnosti\/rastko-nemanjic-sveti-sava\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">EDUKACIJA.RS<\/a> PHOTO: YOUTUBE SCREENSHOT<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sveti Sava je bio srpski princ, monah, knji\u017eevnik i prvi arhiepiskop nezavisne Srpske pravoslavne crkve. Ro\u0111en je 1175. godine kao&nbsp;Rastko Nemanji\u0107, najmla\u0111i sin velikog \u017eupana Stefana Nemanje i Ane Nemanji\u0107, k\u0107erke carigradskog imperatora Romana. Jo\u0161 kao dete je obo\u017eavao i redovno prisustvovao crkvenim slu\u017ebama, a ikone su ga posebno zanimale. Kada mu je bilo 17 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5118,"featured_media":14242,"comment_status":"","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"wpai_generated_summary":"","footnotes":""},"categories":[1130],"tags":[13001,10218,13002,12907,8950],"class_list":["post-20558","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tradicija","tag-pomirio-bracu","tag-prosvetitelj","tag-prvi-srpski-prosvetitelj","tag-rastko-nemanjic","tag-sveti-sava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20558","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20558"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20558\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14242"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20558"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20558"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20558"}],"curies":[{"name":"WP","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}