{"id":19988,"date":"2026-02-23T03:12:00","date_gmt":"2026-02-23T03:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/dositej-obradovic-prosvetitelj-i-reformator\/"},"modified":"2026-02-23T03:12:00","modified_gmt":"2026-02-23T03:12:00","slug":"dositej-obradovic-prosvetitelj-i-reformator","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/vesti\/dositej-obradovic-prosvetitelj-i-reformator\/","title":{"rendered":"Dositej (Dimitrije) Obradovi\u0107: Srpski prosvetitelj i reformator"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2204\"><strong>Dimitrije Obradovi\u0107<\/strong>&nbsp;je ro\u0111en 1739. godine u \u010cakovu. Kao mlad je ostao bez roditelja, pa su ga \u0161kolovali i odgajali su njegovi ro\u0111aci. Dok je jo\u0161 u\u010dio \u0161kolu Dimitrije je \u017eeleo da u\u010di o veri i crkvenom svetu, razmi\u0161ljao je i o pustinjskom &nbsp;i sama\u010dkom \u017eivotu. Te\u010da ga je odvla\u010dio od takvih \u017eeja i poslao ga je u Temi\u0161var da u\u010di zanat jorgand\u017eije. Me\u0111utim, nedugo zatim on ostavlja zanat i odlazi u fru\u0161kogorski manastir&nbsp;<strong>Hopovo<\/strong>&nbsp;gde se zamona\u0161io i promenio ime u Dositej. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2204\">Iguman Teodor Milutinovi\u0107, prihvatio je Dositeja, ali je poku\u0161ao da ga odvrati od manastirskog \u017eivota, druga\u010dije je \u017eiveo od drugih monaha, \u010ditao je druga\u010dije knjige. Dositej je po\u010deo da razmi\u0161lja u drugom pravcu, shvatio je da mona\u0161ki \u017eivot nije za njega. Prou\u010davao je knjige istorijskog karaktera &nbsp;i teolo\u0161ku literaturu, i tada odlu\u010duje da se preseli se u Karlovce da bi radi kao sve\u0161tenik. Nakon tri godine manastirskog \u017eivota, napu\u0161ta manastir za sva vremena i kre\u0107e na&nbsp;putovanje&nbsp;kako bi u\u010dio.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Kvadratura kruga: Srpski Sokrat Dositej Obradovi\u0107\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/BWl25utfb-g?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Putovanja i u\u010denje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2206\">Kao u\u010ditelj ili kao manastirski gost obi\u0161ao je ceo Balkan, Malu Aziju, Italiju, Englesku, Austriju, Rusiju i Nema\u010dku. U Gr\u010dkoj &nbsp;je proveo tri godine, kao \u0111ak bogoslovske \u0161kole Jeroteja Dendrina. Tu je nau\u010dio gr\u010dki jezik, knji\u017eevnost i filozofiju. Kada je izbio rusko-turski rat, Dositej je morao da napusti Gr\u010dku. Nastanjuje se u Dalmaciji u Kninu, tamo radi kao u\u010ditelj, zatim prelazi u Zadar i Trst. Iz Trsta odlazi u Austriju, u Be\u010d, gde provodi \u0161est godina u\u010de\u0107i nema\u010dki jezik i kulturu. Kalu\u0111ersku matiju skida kada se u Haleu, u Nema\u010dkoj upisuje na univerzitet kako bi slu\u0161ao predavanja iz filozofije i estetike. Filozofske studije nastavlja u Lajpcigu, u tom periodu i sam po\u010dinje da pi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2207\">Dositejeva putovanja i \u017eivot su iziskivala materijalna sredstva. Kako bi mogao da nastavi da putuje i u\u010di sam je sebi obezbe\u0111ivao sredstva rade\u0107i kao u\u010ditelj, lektor, besednik, u\u010ditelj i predava\u010d u vojnoj akademiji. Ubrzo je postao poligota,&nbsp;<strong>govorio je gr\u010dki, latinski, nema\u010dki, engleski, francuski, ruski, albanski, rumunski i italijanski.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Dositej putnik prosve\u0107enosti: Detinjstvo, 1. epizoda\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/1E-OvRHnCd4?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dositej pisac i reformator<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2208\">Dositejevi prvi rukopisni radovi su bili prevodi ili prerada popularnih spisa sa novogr\u010dkog ili italijanskog jezika. Dositej je 1765. godine na napisao prvu knjigu na narodni srpski jezik i time postavio temelj svog bogatog knji\u017eevnog rada.&nbsp;<strong>\u201eHarastoitija\u201c<\/strong>&nbsp;je prevod novogr\u010dkog dela iz 18. veka,&nbsp;<strong>\u201eBasne\u201c<\/strong>&nbsp;su prevod Ezopa, Lesinga i Lafontela. Uz basne Dositej je dodavao svoja zna\u010dajna zapa\u017eanja kao moralne komentare pojedinih basni. Svoja dela po\u010dinje da objavljuje 1783. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2210\">U biografiji &nbsp;<strong>\u201e\u017divot i priklju\u010denije\u201c<\/strong>&nbsp;&nbsp;koja je iza\u0161la 1783. godine. Dositej pri\u010da o svom \u017eivotu od ro\u0111enja pa sve do tridesetdevete godine. Pored svoje biografije, osvrnuo se na potrebu \u0161kolovanja i u\u010denje nauka, kao i o duhovnoj zaostalosti kalu\u0111era, koje o\u0161tro kritikuje.&nbsp; Dositej u ovom delu o\u0161tro ustaje protiv verskog fanatizma, protiv svega \u0161to je u suprotnosti sa pravim jevan\u0111elskim u\u010denjem i pravim hri\u0161\u0107anstvom. On je bio za preobra\u017eaj crkve i upravo zbog njenog &nbsp;kritikovanja &nbsp;Dositej je bio izuzetno popularan.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0414\u043e\u0441\u0438\u0442\u0435\u0458 \u041e\u0431\u0440\u0430\u0434\u043e\u0432\u0438\u045b, \u0416\u0438\u0432\u043e\u0442 \u0438 \u043f\u0440\u0438\u043a\u0459\u0443\u0447\u0435\u043d\u0438\u0458\u0430\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/fAjk1u3uZI4?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dositej je bio racionalista, branio je verske reforme Josifa II, koji je rasturao kalu\u0111erske redove kako bi manastire pretvarao u bolnice i \u0161kole.&nbsp;<strong>Josif II<\/strong>&nbsp;je preduzeo \u010ditav niz zakonskih mera protiv verske zaslepljenosti i ogromnog broja praznika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2212\">Nakon svoje biografije \u0161tampa knjigu&nbsp;<strong>\u201eSovjete zdravoga razuma\u201c<\/strong>&nbsp;koja predstavljala skup misli i saveta u\u010denih ljudi prevedenih sa nekoliko razli\u010ditih jezika. Zatim objavljuje&nbsp;<strong>\u201eSobranije\u201c<\/strong>&nbsp;zbirku ogleda iz morala i filozofije. U njoj su se mogli pro\u010ditati ogledi o patriotizmu, o la\u017ei, o naukama, o umetnosti, itd. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2224\"><strong>Prvi Dositejev \u0161tampan rad je \u201ePismo Haralampiju\u201c<\/strong>&nbsp;napisan 1783. godine i bio je neka vrsta knji\u017eevnog manifesta i poziv na pretplatu za delo koje je spremao&nbsp;<strong>\u201eSovjeti zdravoga razuma\u201c<\/strong>&nbsp;koje je iza\u0161lo 1784. godine. \u201ePismo Haralampiju\u201c odlikuje zalaganje za narodni jezik, posve\u0107enost i versku trpeljivost. Dositej Obradovi\u0107 se u pogledu jezika uzima kao prete\u010da Vuka Karad\u017ei\u0107a, jer je \u017eeleo da njegova dela razumeju svi od prostog \u010dobana do visko \u0161kolovanog \u010doveka. On prvi stvara pravu nacionalnu knji\u017eevnost na \u010distom narodnom jeziku, namenjenu svim slojevima srpskog naroda. Dositej je verovao u svemo\u0107 razuma i nauku isti\u010de iznad svega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2223\"><strong>Pozne godine i smrt<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2222\">Prvi srpski ustanak Dositej do\u010dekuje u Trstu. Iako u poznim godinama i bolestan, on se od samog po\u010detka javlja u slu\u017ebu srpskih ustanika. Skupljao je priloge za ustanike, vr\u0161io je poverljive misije izme\u0111u ustanika i Rusije. Kao naju\u010deniji i najprosve\u0107eniji Srbin, postao je prvi ministar prosvete, organizovao je \u0161kole, savetovao je ustani\u010dke vo\u0111e i bio je Kara\u0111or\u0111ev li\u010dni savetnik i sekretar. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2222\">Umro je 7. aprila\u00a01811. godine u Beogradu, sahranjen je ispred Saborne crkve. Njegovo telo je dva puta preme\u0161tano, prvi put \u00a01837. godine zbog zidanja nove Saborne crkve i drugi put 1897. godine kako bi se njegov grob postavio uporedo sa grobom Vuka Stefanovi\u0107a Karad\u017ei\u0107a koji je te godine prenet iz Be\u010da.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Dositej Obradovi\u0107 - Mudri citati velikog prosvetitelja\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EOJ8LUcyIsk?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2213\"><strong>Dositejeva zadu\u017ebina<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2215\">Ku\u0107a u \u010cakovu kojoj je Dositej Obradovi\u0107 ro\u0111en i danas postoji. Ona je do pre nekoliko godina bila u posedu jedne rumunske porodice kada je otkupljena i preure\u0111ena. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2215\">Matica srpska i Institut za knji\u017eevnost i umetnost su 17. septembra 2004. godine u Vr\u0161cu pokrenuli \u201eZadu\u017ebinu Dositeja Obradovi\u0107a\u201c. Ciljevi zadu\u017ebine su prou\u010davanje stvarala\u0161tva Dositeja Obradovi\u0107a i njegovog uticaja u prosveti i nauci, kao i organizovanje susreta mladih pisaca i umetnika iz zemlje i dijaspore. Podsti\u010de stvara\u010dko povezivanje lokalnih zajednica Temi\u0161vara, Vr\u0161ca i \u010cakova, kao pru\u017eanje pomo\u0107i mladim i darovitim piscima oko objavljivanja njihovih ostvarenja. Zadu\u017ebina godi\u0161nje izdaje publikaciju \u201cDositej\u201d u vreme kada su Dositejevi dani i tada se ujedno dodeljuje i nagrada\u00a0<strong>\u201cDositejev \u0161tap\u201d<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" id=\"yui_3_16_0_1_1447315454095_2215\">Pored te nagrade dodeljuje se i\u00a0<strong>nagrada \u201cDositej Obradovi\u0107\u201d<\/strong>\u00a0stranom izdava\u010du za poseban doprinos prevo\u0111enju knji\u017eevnog stvarala\u0161tva i predstvaljanju srpske kulture u inostranstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"font-size:10px\">SOURCE:<a href=\"https:\/\/srednjeskole.edukacija.rs\/biografije-poznatih-licnosti\/dositej-obradovic\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"> EDUKACIJA<\/a> PHOTO: YOUTUBE SCREENSHOT<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dimitrije Obradovi\u0107&nbsp;je ro\u0111en 1739. godine u \u010cakovu. Kao mlad je ostao bez roditelja, pa su ga \u0161kolovali i odgajali su njegovi ro\u0111aci. Dok je jo\u0161 u\u010dio \u0161kolu Dimitrije je \u017eeleo da u\u010di o veri i crkvenom svetu, razmi\u0161ljao je i o pustinjskom &nbsp;i sama\u010dkom \u017eivotu. Te\u010da ga je odvla\u010dio od takvih \u017eeja i poslao ga [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":13787,"comment_status":"","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1130],"tags":[10215,10216,7950,10217,10218,10219,10220],"class_list":["post-19988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tradicija","tag-dositej-obradovic","tag-hopovo","tag-pisac","tag-pismo-haralampiju","tag-prosvetitelj","tag-reformator","tag-zivot-i-prikljucenije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19988"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19988\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/chicagodesavanja.us\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19988"}],"curies":[{"name":"WP","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}